Zglajzani kolski park
- Thread starter zglajzan
- Datum prvog posta
I jedna spavaća kola CIWL za prve posljeratne godine za Simplon Orient Express do Istanbula ili Beograda (naizmence pojedine dane) - tip S1 Transformirani (to znači još uvijek WLAB single, double, ali ne i C treći razred (tri postelje) do reforme 1956.). Od negdje 1951. kreće i kurs za Atenu u sklopu S.O.E.
I ovaj istovjetni tip WLAB do 1956, a nakon reforme 1956. godine kao WLA podesan za Simplon-Orient Express, ali i za prve godine saobraćanja Balkan expressa na relacijama Beč (Wien)-Beograd na početku, a kasnije Istanbul ili Atena, od 1955. (uvođenje) do negdje zima 1957. Nakon toga bio je tip STU (WLAB)
I da se nastavi....svi kursevi spavaćih kola ako su išli iz Munchena ili Beča bili su krajem 50-ih i 60-ih godina (do negdje 1966.) tipa STU - S tip transformiran univerzal, a to znači da prvotni S tip povećao je broj postelja, ali bio je najviše double. Iza reforme 1956. single i double postaju 1. razred, a tourist trokrevetni postaje 2. razred. WLAB iza 1956. je STU.Podesan je
za "ogranak Direct Orienta" (brzi 908) s priključkom na Direct Orient u Ljubljani), za Balkan express i za Jugoslavija exprees od 1962. do negdje 1966. Prema DB je na Jugoslavija express vozio svaki dan WLAB Munchen-Beograd, a uz to 2xtjedno i Munchen-Istanbul - po tome bi između 1962. i 1964. barem neke dane bilo čak 2 valjda istog STU tipa spavaćih kola.
I još jedan CIWL - onaj famozni za jatake koji bi prenočili (spavaća kola za konak ili konačište). Taj SG tip od CIWL daje novu zbrku gdje i kada je vozio. Bune dvije stvari: turski natpis yatakli i tip SG, koji je kakti osmišljen za azijski dio CIWLove mreže, točnije u Turskoj. A ti vagoni nisu baš uobičajeno prelazili s jedne na drugu morske strane kod Istanbula. Za mene zbrku daje i uniformno praćena napomena "1/2 razred" za gotovo sve LS models - produkcije. Ipak nije točno - SG tip je imao jedno i dvokrevetne kupee, a to znači iza 1956. kao isključivo WLA! Da bi imao i oznaku B klase, morao bi biti transformiran (tj SGT), a to ovaj nije!. Na stranim forumima prezentirane slike iz Zapadne Evrope pokazuju i raj tip s natpisom "yatakli", pa nam govori da je bio u evropskoj mreži CIWL-a. Katalog LS Modelsa posvećen svim tip vagonima valjda nam razjašnjava to sve: SG koji je imao i 3 kupea single vozio je od 1961-1964 (17 mjesta), a kad je transformiran (dobio 20 mjesta, svi lupei imali double postelje) vozio od 1963 do 1972.
Ne ulazeći u to dal je mali broj mjesta imao utjecaja na redovna ili ekstraubacivanja tog vagona u sastav, (npr. Z tip i Y su imali isti broj mjesta te se izmjenjivali na SOE krajem 50ih i poč 60ih), mislim da bi taj yatakli bio za Tauern express 1961/1962. (iz Ostendea WLA) ili SOE (možda neke dane u tjednu kad je vozio samo do Beograda).
Uz ovu stručnu opservaciju, na francuskom forumu su za modelarski svijet svega toga netko je napisao: može i grčki SG da se vozi ikao nema ni slova natpisa UIC, ipak je to igra. Koliko SG ima mjesta, razlika je ipak u sičušnoj brojci na donjem rubu, kao i na pravom vagonu.
Mene je ponukalo kupiti "yatakli" jer se forumaš Stanley sjeća toga...
Ne ulazeći u to dal je mali broj mjesta imao utjecaja na redovna ili ekstraubacivanja tog vagona u sastav, (npr. Z tip i Y su imali isti broj mjesta te se izmjenjivali na SOE krajem 50ih i poč 60ih), mislim da bi taj yatakli bio za Tauern express 1961/1962. (iz Ostendea WLA) ili SOE (možda neke dane u tjednu kad je vozio samo do Beograda).
Uz ovu stručnu opservaciju, na francuskom forumu su za modelarski svijet svega toga netko je napisao: može i grčki SG da se vozi ikao nema ni slova natpisa UIC, ipak je to igra. Koliko SG ima mjesta, razlika je ipak u sičušnoj brojci na donjem rubu, kao i na pravom vagonu.
Mene je ponukalo kupiti "yatakli" jer se forumaš Stanley sjeća toga...
Spavaća kola CIWL-a tipa Y bila su u SOE isključivo na kursevima od Francuske do Italije, ali ne dalje od Trsta. K nama su slani tipovi Z. Vjerovatno krajem 50-ih i još češće poč. 60ih, a od 1962. na Direct Orientu, Y je sve češći. Možda je to vezano i za prodaju tipa Zo drugdje, valjda Španjolska ili Grčka, te Yb počinje prevladavati. Na rijetkim fotografijama Tauern-epressa, vlaka klase Fern-zug (do 1962. kad skraćuje put do Klagenfurta) taj tip Y vozio je od Oostendea do Beograda ili Atene (svaki dan jedan kurs) od 1953./54 do 1961/62. kao WLAB (u trorazrednom sistemu), te kao WLA kasnije (znači single, double ponuda). Kad je išao kurs za Atenu, vezano se je na SOE/grčku granu zvanu PA južno od Beograda). Tek 1960. i 61. Tauern vozi do Atene kao osnovni vlak.
Y tip kao WLA može na SOE manje, a više na Direct Orient sve do negdje 1967. kad se na Direct Orientu javlja WLAB ponuda (single, double, tourist).
Druga varijanta Y kola je Ub, tj. Y je postao univerzal pa time ima troposteljne kupee, oznake WLAB. Nakon negdje 1956. javlja se na Balkan expressu i Jugoslavija Expressu varijanta STU (prije već opisan model), a ti kursevi kreću od Beča ili Munchena. Nakon 1965. taj tip više se ne uvrštava, a njega zamjenjuje Ub. I na u 60-im uvedenim novim vlakovima (Hellas i Istanbul bili su siromašni CIWLovim parkom, samo kušeti, a tek od 70-ih prevladavaju i tako svuda JŽ spavaća kola), na Akopolisu bio je takav vagon. Kako dolazi 1967. (ili možda 1968. za CIWL) renumeracija po UIC-u ovi modeli vagona nisu u igri.
Zaključno, mislim da Y kao WLA je pravilo iz pravca Oostende (Tauren express, TB) do maja 1962. te krajem 50ih i više u 60im na Simplon Orient expressu, SOE. Na SOE su mješani i tipovi Z kao npr. ST2 (po slikama čak i 1965.). Koji bi još WLA tip mogao bio na TB ne znam, jer nema ni slika ni podataka (teoretski tip Z jer su imali isti broj postelja). Iz Njemačke i Austrije (Beča) iza 1965. počinje ići Ub WLAB, kao tada već generalno ostarijeli, pogodan za rutu Jugoslawien/Balkan.
Y tip kao WLA može na SOE manje, a više na Direct Orient sve do negdje 1967. kad se na Direct Orientu javlja WLAB ponuda (single, double, tourist).
Druga varijanta Y kola je Ub, tj. Y je postao univerzal pa time ima troposteljne kupee, oznake WLAB. Nakon negdje 1956. javlja se na Balkan expressu i Jugoslavija Expressu varijanta STU (prije već opisan model), a ti kursevi kreću od Beča ili Munchena. Nakon 1965. taj tip više se ne uvrštava, a njega zamjenjuje Ub. I na u 60-im uvedenim novim vlakovima (Hellas i Istanbul bili su siromašni CIWLovim parkom, samo kušeti, a tek od 70-ih prevladavaju i tako svuda JŽ spavaća kola), na Akopolisu bio je takav vagon. Kako dolazi 1967. (ili možda 1968. za CIWL) renumeracija po UIC-u ovi modeli vagona nisu u igri.
Zaključno, mislim da Y kao WLA je pravilo iz pravca Oostende (Tauren express, TB) do maja 1962. te krajem 50ih i više u 60im na Simplon Orient expressu, SOE. Na SOE su mješani i tipovi Z kao npr. ST2 (po slikama čak i 1965.). Koji bi još WLA tip mogao bio na TB ne znam, jer nema ni slika ni podataka (teoretski tip Z jer su imali isti broj postelja). Iz Njemačke i Austrije (Beča) iza 1965. počinje ići Ub WLAB, kao tada već generalno ostarijeli, pogodan za rutu Jugoslawien/Balkan.
Rijeđi tip kursnog vagona iz Njemačke za destinacije Beograd, Zagreb je Schurzenwagen Gruppe 39. Pitanje je, da li ti relativno najbolji DB vagoni, ako su slani nama, na koje su udaljenosti slani? Dal kad je bliže, onda starija grupa vagona brzog vlaka, ili možda bolja, tj. ova Gruppe 39. Modelleisenbahnwelt daje PDF-ove sastava, pri čemu bi AB Gruppe 39 mogao biti za vlakove koji preko Zapadne Njemačke idu do Beograda. B tip tog vagona bi trebao biti rijetkost, jer su tada to bila pojačanja, a klasični kursni vagon je AB tipa. Može se reći da nema fotografija iz tog doba baš puno, a one daju i kontradiktornosti: često ima smo Gruppe 35 vagona, iako PDF sastav nalaže upravo Gruppe 39 sa suknjicom.
Tu je i pitanje plavih Schurzenwagena, koji su bili isključivo za domaće F-vlakove u Zap. Njemačkoj, a od 1956. su se prema svemu sudeći mogli naći i u kompozicijama prema Jugoslaviji (npr. Tauren exp). Njih na c/b fotografiji odaje veliki natpis "Deutsche Bundesbahn" na oplati vagona, iako su takvi plavo bojeni vagoni mogli imati samo DB obična slova, pa čak na Jug. express 1960 snimljeno i B vagon plavi s logom keks DB.
Uvođenjem novih vlakova, prvo Hellas (manje Istanbul exp), a više Tauren-orient (na fotografiji se vidi) u prvoj godini saobraćanja - imali su AB i/ili B tipove ovog vagona.
Plavi Schurzenwageni posljedica su uvođenja X vagona na DB-u, kao i polaganog prefarbavanja, kojim se nije žurilo.
Ako su vozili prije maja 1955, ti vagoni sigurno su bili zeleni, ali i pitanje je dal su slani južno od Villacha, a mogli su biti i BC tipa (kao pandan kasnijem AB).
Ovo sve važi za III epochu, u kojoj poč. 60ih i domaći X vagoni, a zatim i Y istiskuju strane vagone, njemačke, ili izostaju kursevi kao npr. za Amsterdam gdje bi mogli biti i NS kola (Jugoslavija exp.)
Tu je i pitanje plavih Schurzenwagena, koji su bili isključivo za domaće F-vlakove u Zap. Njemačkoj, a od 1956. su se prema svemu sudeći mogli naći i u kompozicijama prema Jugoslaviji (npr. Tauren exp). Njih na c/b fotografiji odaje veliki natpis "Deutsche Bundesbahn" na oplati vagona, iako su takvi plavo bojeni vagoni mogli imati samo DB obična slova, pa čak na Jug. express 1960 snimljeno i B vagon plavi s logom keks DB.
Uvođenjem novih vlakova, prvo Hellas (manje Istanbul exp), a više Tauren-orient (na fotografiji se vidi) u prvoj godini saobraćanja - imali su AB i/ili B tipove ovog vagona.
Plavi Schurzenwageni posljedica su uvođenja X vagona na DB-u, kao i polaganog prefarbavanja, kojim se nije žurilo.
Ako su vozili prije maja 1955, ti vagoni sigurno su bili zeleni, ali i pitanje je dal su slani južno od Villacha, a mogli su biti i BC tipa (kao pandan kasnijem AB).
Ovo sve važi za III epochu, u kojoj poč. 60ih i domaći X vagoni, a zatim i Y istiskuju strane vagone, njemačke, ili izostaju kursevi kao npr. za Amsterdam gdje bi mogli biti i NS kola (Jugoslavija exp.)
Plava elegancija, tako nazivaju plave vagone Nijemci za svoje posljeratne DB Fern (F)-vlakove. Za te poslovne vlakove većinom su bili izabrani vagoni posljednje predratne proizvodnje iz 1938 i 1939, Gruppe 39, ili Schurzewageni. Nekako je više bilo B nego AB takvih Shurzenwagena u domicilu Munchena, pa uz sliku Tauern expressa ili oko 1957. ide u prilog da su takvi vagoni mogli zalutati i k nama na međunarodnom F-vlaku Tauern express, recimo na relaciji Munchen-Beograd. Možda bi čak i deklasirali ga u čisti B vagon u odnosu na službeni sastav, ili bio pojačanje. Uočljiv je i po tome sigurno plave boje, pa makar bio i na c/b fotografiji jer je imao na oplati velika slova DEUTSCHE BUNDESBAHN. Sigurno su do poč. 60-ih svi plavi vagoni prešli na standardnu zelenu boju s DB keksom, ali ima i jedna fotografija (ne na relaciji k nama nego misli u Italiju) plavog Schurzenwagena s DB keksom.
Mnogo češći tip vagona za kompozicije iz Njemačke za pravac Jugoslavije je u III epohi pa do IVa epohe kursna kola AB Gruppe 35, koji je ovdje predstavljen kao model s oznakama IIIb i c epohe (od 1956. do 1968.). Postoji i model LIMA ali njemu fali crna tanka crta ispod prozora! Bolji je model od Flesichmanna (oba s Kurzkuplung).
P.S. koliko vidim razmimoilaze se godišta grupe, ali ipak je točnije Grupa 35, jer Grupa 36 su druga generacija njemačkih Eilzugwagena, oni s dupličnim ulaznim vratima na kraju vagona).
P.S. koliko vidim razmimoilaze se godišta grupe, ali ipak je točnije Grupa 35, jer Grupa 36 su druga generacija njemačkih Eilzugwagena, oni s dupličnim ulaznim vratima na kraju vagona).
Upravo mi je brzim iz Zuricha stigao paketić s tipo 21 AB talijanom, podesnim za Simplon Orient Express u periodu do uključivo reda vožnje 1955/56. Bio je to kurs Rim-Beograd, u doba postojanja i trećeg razreda. AB kola kod FS-a su rijeđa pojava za starije (predratne) generacije kao i za tipo 46. Taj je kurs najvjerovatnije izostao na SOE kad je uveden brzi Rim-Zagreb-Beograd, ali su na SOE tada već njegovo mjesto zauzeli neki drugi kursevi, recimo iz Venecije...
Već kad smo u tom filmu zvanom SOE, svašta se o njemu priča. U Večernjem listu pisalo je i da je to nakon '45 bio gastarbajterski vlak, a nije bilo baš tako, bar ne onda kad još gastarbajtera u Evropi nije bilo. Na kursu Venecija-Beograd od 1956 do negdje 1960. bio je uz B JŽ vagon i ovaj A vagon FS-a. Negdje na forumu sam čitao o uočenom problemu čistih A kola talijana u epohi III. Jedna pretpostavka je bila manjak tipova kombiniranih AB kurseva kod FS-a. 
vezano za gornji post: 1961/62. (zadnja godina vožnja SOE) vozio je AB Venecija-Zagreb i B Venecija-Beograd, oba posluživao JŽ.
vezano za gornji post: 1961/62. (zadnja godina vožnja SOE) vozio je AB Venecija-Zagreb i B Venecija-Beograd, oba posluživao JŽ.
Kad je pokrenut Balkan express 1955., istog je reda vožnje bio i BBO-ABC austrijska kola Beč-Atena, a to je trajalo do mjenjanja reda vožnje 1956, jer je tada ukinut i 3. razred. Kao model predlažem njemački tip Gruppe 28 u siromašnim oznakama BBO, kasnije OBB na samom kraju IIIa epohe.
DB je rijetko slao X vagone u naše krajeve, a značajno je da se tome odupirao i u IVa epohi, kad su tzv. balkanske vlakove punili predratnim sastavima kao redoviti (Hellas, Istanbul exp). Da je redovito X vagon prve generacije (posljeratna) Gruppe 54 dolazi k nama je brzi vlak Munchen-Ljubljana, kad je u periodu velike reforme 1962 uveden taj ogranak Direkt Orienta sa spajanjem u Ljubljani (kao što je isprva spajan u Ljubljani Tauern exp. sa Simplon-Orient expressom 1951 i 1952 godine). Kurs iz Dortmunda/Hagena bio je B najočitije upravo X tip, dok je AB iz Munchena za Atenu bio Gruppe 35. Taj relativno još uvijek suvremen X vagon vidljiv je na slici na mostu u Grčkoj, koju je Stockl krivo nazvao vlakom Akropolis (njemački X dominira svojom dužinom i karakterističnim DB oznakama!), ali također ista kursna grupa mi se čini je i na slici nepoznatnog vlaka južno od Beograda gdje su DB vagoni, ali nema X, dok u pozadini dva AB "glume" redovni sastav jednog A i još se vidi Bc koji bi mogao biti Rijeka-Skopje ljeto 1964. Svi ti JŽ su poljski X. U prilogu je sastav Direct Orienta na relaciji Ljubljana_Beograd.
Isti tip X, B-Gruppe 54 DB zabilježio je magistar za našu željeznicu Luft na Dalmacija Expressu 1963 (4. stranica časopisa Balkanzuge), dok je recimo reorganizacija sheme Orienta 1966 dovela do osnivanja vlaka s imenom (Tauern-Orient), a koji je prve godine imao samo predratna njemačka kola, a popunjavanje od strane JŽ-a bila su od reda nova kola X i Y.
Kaj se tiče varijante AB X Gruppe 54, vidljiv je u Beogradu na valjda Jugoslavija expressu kao kurs valjda Hamburg-Beograd..... sve to jedino za III bc epohu o tom tipu njemačkih kola....
Isti tip X, B-Gruppe 54 DB zabilježio je magistar za našu željeznicu Luft na Dalmacija Expressu 1963 (4. stranica časopisa Balkanzuge), dok je recimo reorganizacija sheme Orienta 1966 dovela do osnivanja vlaka s imenom (Tauern-Orient), a koji je prve godine imao samo predratna njemačka kola, a popunjavanje od strane JŽ-a bila su od reda nova kola X i Y.
Kaj se tiče varijante AB X Gruppe 54, vidljiv je u Beogradu na valjda Jugoslavija expressu kao kurs valjda Hamburg-Beograd..... sve to jedino za III bc epohu o tom tipu njemačkih kola....
Podržite rad foruma
Ako želite da pomognete radu foruma i portala malezeljeznice.net, možete da donirate i na taj način doprinesete radu foruma i portala u punom kapacitetu ( Detaljnije o donacijama ).
Ako ste već donirali i više ne želite da imate pretplatu na godišnju ili mjesecnu donaciju, istu možete otkazati klikom na donji gumb:
