Tračnice za naše makete

[Anonymous]

Bok ljudovi, . . .
...ma koliko god ja trazio temu o tracnicama za nase makete - ne mogu naci nista (ili nisam dovoljno trazio)
Zasto ova tema. Citajuci mnostvo postova zamjetio sam kako se cesto pita "koje tracnice da uzmem za moju maketu" - "koje su tracnice kompatibilne sa kojima" - "jesu li ove ili one bolje" - "do kojih se lako dolazi" itd. itd. I dok sam ja jucer malo preslagivao sve sto imam u H0-i pod ruku mi padne paket sa 4 (cetiri) tipa (po proizvodjacu) tracnica. Palo mi odmah na pamet da ja to malo izmjerim, premjerim, provozam neki model po njima, pa mozda to i bude od neke pomoci nekome.

....i evo rezultata......

SHINOHARA

Proizvodjac : SHINOHARA, Japan
Code : 83 FLEX (inch podjeljen sa 100 pa pomnozeno sa 83 jednako visina tracnica)
Mjerilo : 1 : 87
Razmak izmedju sina : 16,5mm
Sirina/Duzina praga : 30,15 - 30,30 mm
Visina praga : 1,6 mm
Visina praga + tracnica : 3,7 mm
Visina tracnice : 2,1 mm
Duzina tracnica : 101 cm (40 incha)

Voznja modela na toj tracnici :
Moj *mudri* FL. hladnjaca skakuce sa vijencima po pragovima. Mozda i ne toliko po pragovima koliko simuliranim ucvrstnim elementima. Vagoni i lokomotive novije proizvodje nemaju tih problema. Tracnica se barem meni po izvedbi i dizajnu svidja.
Da ocjenjujem tracnicu sa nekom brojkom od - do nebi bilo fer od mene, jer niti nemam to zvanje a jos manje iskustva koje je potrebo za tako nesto. Medjutim sam sebi mogu postaviti pitanje :"bi li volio imatu te tracnice na svojoj maketi ? " odgovor je - DA. Tracnica se proizvodi u vise Code varijanti, ali to cu ostaviti ostalim forumasima da nadopune ako su voljni.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ROCOLINE

Proizvodjac : ROCO, Austrija
Code : 83 (cvrsta)
Mjerilo : 1 : 87
Razmak izmedju sina : 16,5 mm
Sirina/Duzina praga : 30 mm
Visina praga : 2,05 mm
Visina praga + tracnica : 4,15 mm
Visina tracnice : 2,1 mm
Duzina tracnica : 92 cm

Tracnica sa kojom se vecina nas susrela. skoro svima poznati proizvodjac na dohvat ruke. Jednodnevni izlet u Austriju ili kupnja online alternative koje su prihvatljive skoro svakome. Na Roco-voj web stranici o njima mozete doznati sve.
Moji probni modeli sa ovom tracnicom nemaju nikakovih problema. Osobno sam odabrao tu tracnicu za tracnicu moje buduce makete i to upravo zbog malo prije navedenih razloga. Jos da su joj pragovi tako fino docarani kao na SHONOHARA tracnicama bila bi to moja favorit tracnica (a i ovako je) Kako ce sve to ispasti i pokazati se na maketi druga je prica.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PIKO A (gleis) FLEX

Proizvodjac : PIKO, Njemacka
Code : 100 (flex na kvadrat)
Mjerilo : 1 : 87
Razmak izmedju sina : 16,5 mm
Sirina/Duzina praga : 30,5 mm
Visina praga : 2,1 mm
Visina praga + tracnica : 4,6 mm
Visina tracnice : 2,1 mm
Duzina tracnica : 92 cm

Najvjerojatnije jos jedan tip tracnica poznat skoro pa svakome. Najvise tracnice u ovoj grupi sa 2,5 mm sto uistinu nebi trebalo stvarati nekih voznih problema niti jednom modelu. Malo jeftinije od predhodnih dvije, lako se nabave pa i u Zagrebu kod Hobi Pointa. Veliki izbor radijusa a ono sve drugo lako se nalazi na Piko Web stranici. Tu je tracnicu KZMZ odabrao za svoju maketu na kojima su samo neki americki modeli imali malo problema. Ono sto bi ja prvo upozorio svakoga kod PIKO tracnica je njihova flexserica, koja je flex na kvadrat pa onda to jos jednom. Ako je dobro ne drzite u rukama pobjeci ce Vam. Na podlogu je valja dobro zakucati .
Moji probni modeli na toj tracnici nisu imali voznih problema.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

I jos jedna o kojoj ne znam nista vec da je za mjerilo 1 : 160 ( N )
Pa ako je netko voljan pokusati odgonetnuti koji je to proizvodjac neka izvoli.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

i za kraj sve tri H0 tracnice zajedno, odozdo pa na gore : SHINOHARa, ROCO, PIKO

 

[Thommo]

Bravo, jako zanimljiv post!

Ja imam na maketi Piko A i Peco Code 100, obje su jako dobre. Svaki sustav ima svojih prednosti.

 

[Anonymous]

Hvala Thommo, medjutim ja sam zaboravio citavo cudo sto se jos moglo napisati o spomenutim tracnicama. Sve se one daju spajati jedna s drugom uz malo truda kome se to da. U pitanju je tada podlaganje pod one koje su nize ili ove vise na neki nacin spustati kako bi bile u nivou. Pa onda na taj tip tracnica dolazi sodranje koje moze biti i te kako mukotrpan posao. Veci ili manji trud, inovacija svakog pojedinca rezultat je koji se vidi. Ustvari dobro posodrane tracnice mogu biti pravo remek djelo kao i sve ostalo cemu se pristupa sa ljubavlju. Strpljenje svakog pojedinca doprinosi rezultatu. Pa kad mi se budo dalo skidati Fl.start set napisat cu nesto i o tracnicama tog proizvodjaca.

 

[Josip1311]

piko mi se sviđa što ove daske dolje nisu sve ravno,nego malo bježe ljevo desno što je i u stvarnosti neznam kolko tolko točno.. :uvrnut

 

[Anonymous]

Dobro si primjetio Josip1311, mozda je bas tako sa strane proizvodjaca i zamisljeno. Taracnica je tipa "flex"
pa covjek ima mogucnosti poslagati pragove kako mu je volja (do izvjesne granice). U zavojima se ta mogucnost moze jos bolje iskoristiti pa se svaki prag moze sloziti u neku zamisljenu liniju prema centru tog zavoja. Interesantno i privlacno rijesenje

 

[Josip1311]

da na sve se misli..

 

[marinac]

Da ne otvaram novu temu, postaviću ovde pitanje pa ako ne valja mod-ovi će prebaciti...
Da li neko zna kojeg su prečnika/poluprečnika Mehanotehnika R16 krive šine? Da li možda ta brojka 16 predstavlja poluprečnik u colima/inčima?
Naime, jednom kolegi koji ima ove šine, treba još krivih šina jednakog ili približno jednakog poluprečnika kao ove, pa pokušavamo da otkrijemo šta da tražimo. Inače su od 30°, tj 12 komada ide u pun krug...

 

[hyperion]

Ja sam od poznanika dobio stare Mehanotehnika/Tempo garniture i uz njih svakako tračnice. Ima ravnih te krivih u dva radijusa: standardni Mehano radijus i još neki malo manji, koji s standardnim daje paralelno dvokolosiječnu prugu. Međutim dvoumim se, koje tračnice koristit za prvu maketu. Kot tih starih MT/T je problem što su malo oksidirale, pa ih moram brusiti brusnim papirom, a i prijelaz s tračnice na tračnice nije tekuč. Kad idem prstima preko njih se baš osjeti razlika u visini, makar je to 0,1 ili 0,2 mm. Da pak potrošim ove, ili riskiram i na prvu maketu stavim neke kvalitetnije tračnice?

 

[Brojčile]

H

Ja sam od poznanika dobio stare Mehanotehnika/Tempo garniture i uz njih svakako tračnice. Ima ravnih te krivih u dva radijusa: standardni Mehano radijus i još neki malo manji, koji s standardnim daje paralelno dvokolosiječnu prugu. Međutim dvoumim se, koje tračnice koristit za prvu maketu. Kot tih starih MT/T je problem što su malo oksidirale, pa ih moram brusiti brusnim papirom, a i prijelaz s tračnice na tračnice nije tekuč. Kad idem prstima preko njih se baš osjeti razlika u visini, makar je to 0,1 ili 0,2 mm. Da pak potrošim ove, ili riskiram i na prvu maketu stavim neke kvalitetnije tračnice?

Hyperion ti kao da si se sad pojavio na forumu? Pa zar je moguce da do sad nisi nista naucio a veteran si foruma..Hoces da stavis na svoju prvu maketu tracnice koje rdjaju??? Tracnice se nikad na smirglaju i to si do sad trebao nauciti.. pogotovo obicne koje jedva cekaju smirglu da bi pocele svoj proces rdjanja!

 

[1borna]

Razlika u visini je najvjerojatnije zbog loših spojnica, sumnjam da bi radili toliko različite visine profila.
S obzirom da radiš prvu maketu manja će biti šteta da se na Mehanu naučiš i izvježbaš negoli sa nekim skupljim (ionako ćeš za
koju godinu početi sa drugom, većom i ozbiljnijom maketom- a i tada te tračnice možeš iskoristiti za neke sporedne kolosjeke).
Brušenje nije baš preporučljivo sa nekom grubljom gradacijom (jer se tek onda u sitne riseve uvuče prljavština), treba
to raditi sa najmanje gradacijom 400. Nabavi si neku čvrstu i veliku gumicu za brisanje, i ona može dobro poslužiti.
Neki su problem oksidiranja riješili tako da su doobro očišćenu prugu (alkoholom npr.) brunirali (balistol npr.)!

 

[hyperion]

@brojcile , evo zašto pitam:

S obzirom da radiš prvu maketu manja će biti šteta da se na Mehanu naučiš i izvježbaš negoli sa nekim skupljim (ionako ćeš za koju godinu početi sa drugom, većom i ozbiljnijom maketom- a i tada te tračnice možeš iskoristiti za neke sporedne kolosjeke).

Misliš da bi postavljao takva pitanja, da nisam ništa naučio?

 

[Brojčile]

Ako kapiras sta znaci rdjanje sina i koje to probleme donosi onda ti je moj savet da ih ne postavljas na maketu.. zastajkivanje modela prilicno zivcira a ne znas koji je posle posao sve to rasturiti a ulozio si dosta truda i vremena!
Borna je u pravu 100% ali uzmi bar neke koje ne rdjaju pa vezbaj kako treba i vozi se kako treba!

 

[nik]

H

Hyperion ti kao da si se sad pojavio na forumu? Pa zar je moguce da do sad nisi nista naucio a veteran si foruma..Hoces da stavis na svoju prvu maketu tracnice koje rdjaju??? Tracnice se nikad na smirglaju i to si do sad trebao nauciti.. pogotovo obicne koje jedva cekaju smirglu da bi pocele svoj proces rdjanja!

 

[hyperion]

S obzirom da radiš prvu maketu manja će biti šteta da se na Mehanu naučiš i izvježbaš negoli sa nekim skupljim (ionako ćeš za koju godinu početi sa drugom, većom i ozbiljnijom maketom- a i tada te tračnice možeš iskoristiti za neke sporedne kolosjeke).

Dakle ako bi na prvoj maketi koristio kvalitetne tračnice, mi je bolje pričekati s šodranjem?

 

[Brojčile]

Dakle ako bi na prvoj maketi koristio kvalitetne tračnice, mi je bolje pričekati s šodranjem?

Da.. prvo sve postavis pa ces verovatno tu i tamo nesto menjati mislim na shemu pruge pa se lepo igraj i igraj dok se ne zadovoljis konacnim izgledom sheme!
Posle ces lako postaviti nasip..

 

[Brojčile]

Pitanje:Od koje godine su pocele da se koriste sine sa betonskim pragovima???
Naravno najvise me zanima za Americko podrucje.. @challenger

 

[bigboy]

Betonski pragovi se počinju razvijati u periodu između dva rata. Započinju kao uzdužni pragovi, da bi s razvojem prednapregnutog betona počela i izrada pragova kakve danas poznajemo. Zbog velike težine, cijene i nemogućnosti ručne ugradnje, u masovniju uporabu ulaze s porastom cijene drvenih pragova i razvojem strojne ugradnje i održavanja kolosijeka krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, posebno razvojem brzih vlakova.. Kod nas (u Jugoslaviji) se prvo ugrađuju na magistralnoj pruzi Zagreb - Beograd. Ako netko ima točnije podatke, molim neka me ispravi.

 

[krleman]

Na Wikipedii pise da su prema podacima koji su objavljeni u januaru 2008. godine na prugama US drveni pragovi zastupljeni sa 91,5%, a ostatak su svi ostali tipovi...., cak postoje neki koji se izradjuju od mesavine vise vrsta plastike i gume?!! Betonski pragovi su najzastupljeniji na prugama u Evropi i Aziji...

Inace ide 3000 pragova na 1 milju pruge za USA zeleznicu .....

 

[hyperion]

Tebi slično

 

[hyperion]

Ako kapiras sta znaci rdjanje sina i koje to probleme donosi onda ti je moj savet da ih ne postavljas na maketu.. zastajkivanje modela prilicno zivcira a ne znas koji je posle posao sve to rasturiti a ulozio si dosta truda i vremena!
Borna je u pravu 100% ali uzmi bar neke koje ne rdjaju pa vezbaj kako treba i vozi se kako treba!

Pitanje za sve: kakva su vaša iskustva s FLM tračnicama i hrđanjem istih?