Nije riječ o kositru kod modela. Riječ je o legurama cinka i aluminija (zamak legure). I kod njih imamo cinkovu kugu.Mislim da ne pričate o pravoj stvari, autor je malo pogrješio naziv.
Ovo nije cinkova kuga (ja na faksu nikad to nisam čuo),nego kositrena kuga jer kositar ima svojstvo da na niskim temperaturama prelazi iz bijele metalne u sivo-praškasti modifikaciju, što u kemiji nazivamo fizikalno razaranje kositra ili kositrena kuga, ovo se inače u nekadašnja vremena znalo događati kod konzerva za hranu ili omota čokolade, što je toksično za potrošače, radi čega su uvedeni drugi metali koji su i jeftiniji za uporabu i netoksični ,npr. kao aluminij, te sintetički premazi za konzerve i limenke koje još uvijek sadrže u leguri kositar i druge metale koji stupaju u interakciju s hranom, baš zbog toga kako ne bi dolazili u kontakt s hranom. Tako da 100% sam siguran vidjevši iz prliloženih slika da je riječ o kositru a ne cinku.
Inače vojnici u 2 svjetskom ratu su na bojištima po zimi oboljevali od kositrene kuge jer bi se kositar na niskim temperaturama u konzervama raspadao i oni bi unosili u organizam s hranom kositar u obliku praha i od toga umirali.
Nije riječ o kositru kod modela. Riječ je o legurama cinka i aluminija (zamak legure). I kod njih imamo cinkovu kugu.Da.
Točno je to je kositar, a ne cink. Do pogrešnog naziva je došlo jer se koristi njemački naziv za kositar tj. Zinn ( Sn, 50), a koji se čita cin. I onda još je netko u prepričavanju dodao nepostojeće slovo "k" i tako smo došli do velike pogreške.
Zahvaljujući kolegi strojaru Anthovlaku zabluda je riješena.
Zinkpest.Radi se o legurama cinka, kositra a poneki puta i olova. Očito je da se kod onih koje sadrže više kositra javlja
takvo raspadanje. U pravu si što se naziva tiče, trebao bi se zvati Kositrena kuga a ne Zinkpest.
Nakon što sam vidio Nikov post mogu reći da je i on u pravu!
Ajmo iz početka...Nik , cinkova kuga ne može postojati iz jednostavnog razloga što otpušta elektrone u oksido-redoks procesu s drugim metalima čime nastaje proces korozije iliti oksidacije legure. Zato cink i koristimo kao zaštitni sloj na sloju nekog drugog metala kako onaj ispod cinkovog sloja ne bi korodirao, a na površini cinka nastaju karbonati koji su pak plavičasto-bijele boje(pogledaj neki žljeb ili gromobran), drugi rječima žrtvuje se cink da spasimo željezo ili neki drugi metal od korozije s kisikom iz zraka. A upravo o koroziji je riječ u tvojim wikipedija linkovima. A kuga nije korozija već fizikalna strukturna promjena metala-postaje prah. Dok je korozija kemijska promjena.
Pogledaj gornje slike od kolege Borne s Liliputovim modelom i shvatiti ćeš kako onaj sivi popucali uteg drezine nikako ne može biti cink već kositar, sama boja te već navodi na kositar. I jel doista misliš da bi netko neki metal npr. oluk, galvanizirao nečim kaj se s prvom zimom raspada???
Stoga predlažem da se pustimo "jezičnih trikova", jer lingvistika i kemija nisu isto, kaže se i za naftu "black gold" što ne znači da je to zaista gold u kemijskom smislu.
Ne, problem su legure cinka.Dakle problem je kod modela izrađenih od kositra, a ne cinka?
Dakle problem je kod modela izrađenih od kositra, a ne cinka?