Stanley
Poznati forumaš
Topic koji sam nedavno objavio (sanitetski vlak) potaknuo me da otvorim sličnu temu, ovaj put posvećenu oklopnim vlakovima. Nešto od toga već je viđeno na forumu, ali ne u sistematičnom obliku već u fragmentima.
Napominjem da je ovo skraćena i prilagođena verzija teksta koji je već objavljen na forumu zeljeznice.net. Iz istog izvora potječe i većina fotografija
Biti ću po običaju nešto opširniji pa koga zanima taj neka čita, a ostali neka si potraže prikladnije teme.
Pojam
Oklopni vlak (eng. Armoured train, fr. Train blindé, tal. Treno blindato, njem. Panzerzug, rus. Бронево́й по́езд, бронепоезд) je željeznički vlak namijenjen za oružanu borbu. Sastoji se od oklopljene lokomotive, nekoliko oklopljenih naoružanih vagona i pomoćnih vagona ili platformi.
Ne treba ga miješati s topovima koji su smješteni na željezničkim vagonima. To je tzv. željezničko topništvo (artiljerija), a ne oklopni vlak.
Oklopni vlak kao borbeno sredstvo prvi put se pojavio u Američkom građanskom ratu (1861.-1865.), a zatim i u Austrijsko-pruskom ratu (1866.), Njemačko-francuskom ratu (1870.-1871.), Burskom ratu (1899.-1901.) i u Rusko-japanskom ratu (1904.-1905.).
I. svjetski rat
U I. SR austrougarske trupe koristile su nekoliko oklopnih vlakova na ruskoj i talijanskoj fronti. Dva britanska oklopna vlaka, zajedno s konjaništvom i oklopnim automobilima, korištena su 1914. u zapadnoj Flandriji i sjevernoj Francuskoj za pokretnu obranu zrakoplovnih baza. Nijemci su ih koristili pri prodoru u Sovjetsku Rusiju 1918. godine.
Najveća primjena oklopnih vlakova uslijedila je za vrijeme iznozemne vojne intervencije i građanskog rata u Rusiji od 1918. do 1921. Prostrano ratište, bez neprekidnih linija fronte, kao i nedovoljno jako topništvo omogućili su njihovo uspješno djelovanje. Općenito se smatra da je Crvena armija u to doba najviše razradila način upotrebe i borbenu taktiku oklopnih vlakova.
Austrougarski oklopni vlak iz 1915. godine:
Improvizirani oklopni vlak za vrijeme građanskog rata u Rusiji s brodskim topovima 152 mm:
Međuratno razdoblje
Poslije I. SR s efikasnom upotrebom oklopnih vlakova računali su samo SSSR, Poljska, Čehoslovačka i Njemačka (zbog planiranih djelovanja na istoku). U zapadnoevropskim državama smatralo se da, unatoč razvijenoj željezničkoj mreži, neprekidne i čvrsto posjednute linije fronte nisu pogodne za njihovo djelovanje.
Pri izgradnji oklopnih vlakova naročito se vodilo računa o oklopnoj zaštiti i naoružanju. Da bi bila što lakša i da bi mogla ponijeti što više goriva i vode, lokomotiva je oklopljavana čeličnim pločama samo radi zaštite od malokalibarskih zrna i od krhotina granata. Oklop vagona u pravilu se sastojao od od dvije ploče debljine 5-8 mm, između kojih je bio naliven beton. Ukupna debljina takvog oklopa bila je na prednjoj strani do 300 mm, na bočnim i na zadnjoj strani do 100 mm, a mogao je izdržati pogotke topovskih zrna kalibra do 100 mm.
Vagoni su obično naoružavani s 1-2 topa kalibra od 75 mm do 254 mm u kupolama, te 2-16 mitraljeza od kojih dio za protuzračnu borbu. Prednja kupola obično je bila niža da bi se što jača (dvokatna) topnička paljba mogla koncentrirati prema naprijed.
Standardni oklopni vlak obično je imao na čelu i začelju tzv. kontrolne platforme, radi izazivanja eksplozije mina prije nailaska glavnog dijela vlaka, natovarene tračnicama i drugim materijalom za popravak pruge. Iza prednje platforme postavljana su 1-2 oklopljena vagona, zatim lokomotiva i oklopljeni vagoni s pješadijom.
U II. SR sastav i naoružanje oklopnih vlakova ponešto su modificirani.
Drugi svjetski rat
U II. SR masovna upotreba oklopnih jedinica, topništva i zrakoplovstva umanjila je značaj oklopnih vlakova i gotovo isključila njihovu upotrebu na frontama.
Britanci su ih 1940. koristili za ophodnje duž morske obale u očekivanju njemačke invazije. Na Istočnoj fronti i Nijemci i Sovjeti koristili su ih za djelovanja na dugačkim komunikacijama preko stepa i pošumljenih područja.
SSSR je koristio veliki broj oklopnih vlakova različitih tipova:
- VS-60 iz 1931. godine, izrađeno 13
- BP-35 iz 1936. godine, izrađeno najmanje 47
- NKPS-42 iz 1941. godine, izrađeno 5
- OB-3 iz 1942. godine, izrađeno oko 65
- BP-3 iz 1943. godine, izrađena najmanje 22
Također je izrađen i stanoviti broj drugih oklopnih vlakova, pojedinačno ili u nekoliko primjeraka.
Najveću primjenu oklopni vlakovi imali su u okupiranim zemljama Europe, naročito u bivšoj Jugoslaviji, za zaštitu važnih željezničkih pruga i objekata na njima od napada partizanskih jedinica. I Nijemci i Talijani koristili su ih u velikom broju. U Hrvatskoj i BiH je postojao i stanoviti broj oklopnih vlakova s domobranskim posadama.
Oklopni vlak BP-3:
Oklopni vlak BP-35:
Njemački oklopni vlak na Istočnoj fronti:
Napominjem da je ovo skraćena i prilagođena verzija teksta koji je već objavljen na forumu zeljeznice.net. Iz istog izvora potječe i većina fotografija
Biti ću po običaju nešto opširniji pa koga zanima taj neka čita, a ostali neka si potraže prikladnije teme.
Pojam
Oklopni vlak (eng. Armoured train, fr. Train blindé, tal. Treno blindato, njem. Panzerzug, rus. Бронево́й по́езд, бронепоезд) je željeznički vlak namijenjen za oružanu borbu. Sastoji se od oklopljene lokomotive, nekoliko oklopljenih naoružanih vagona i pomoćnih vagona ili platformi.
Ne treba ga miješati s topovima koji su smješteni na željezničkim vagonima. To je tzv. željezničko topništvo (artiljerija), a ne oklopni vlak.
Oklopni vlak kao borbeno sredstvo prvi put se pojavio u Američkom građanskom ratu (1861.-1865.), a zatim i u Austrijsko-pruskom ratu (1866.), Njemačko-francuskom ratu (1870.-1871.), Burskom ratu (1899.-1901.) i u Rusko-japanskom ratu (1904.-1905.).
I. svjetski rat
U I. SR austrougarske trupe koristile su nekoliko oklopnih vlakova na ruskoj i talijanskoj fronti. Dva britanska oklopna vlaka, zajedno s konjaništvom i oklopnim automobilima, korištena su 1914. u zapadnoj Flandriji i sjevernoj Francuskoj za pokretnu obranu zrakoplovnih baza. Nijemci su ih koristili pri prodoru u Sovjetsku Rusiju 1918. godine.
Najveća primjena oklopnih vlakova uslijedila je za vrijeme iznozemne vojne intervencije i građanskog rata u Rusiji od 1918. do 1921. Prostrano ratište, bez neprekidnih linija fronte, kao i nedovoljno jako topništvo omogućili su njihovo uspješno djelovanje. Općenito se smatra da je Crvena armija u to doba najviše razradila način upotrebe i borbenu taktiku oklopnih vlakova.
Austrougarski oklopni vlak iz 1915. godine:
Improvizirani oklopni vlak za vrijeme građanskog rata u Rusiji s brodskim topovima 152 mm:
Međuratno razdoblje
Poslije I. SR s efikasnom upotrebom oklopnih vlakova računali su samo SSSR, Poljska, Čehoslovačka i Njemačka (zbog planiranih djelovanja na istoku). U zapadnoevropskim državama smatralo se da, unatoč razvijenoj željezničkoj mreži, neprekidne i čvrsto posjednute linije fronte nisu pogodne za njihovo djelovanje.
Pri izgradnji oklopnih vlakova naročito se vodilo računa o oklopnoj zaštiti i naoružanju. Da bi bila što lakša i da bi mogla ponijeti što više goriva i vode, lokomotiva je oklopljavana čeličnim pločama samo radi zaštite od malokalibarskih zrna i od krhotina granata. Oklop vagona u pravilu se sastojao od od dvije ploče debljine 5-8 mm, između kojih je bio naliven beton. Ukupna debljina takvog oklopa bila je na prednjoj strani do 300 mm, na bočnim i na zadnjoj strani do 100 mm, a mogao je izdržati pogotke topovskih zrna kalibra do 100 mm.
Vagoni su obično naoružavani s 1-2 topa kalibra od 75 mm do 254 mm u kupolama, te 2-16 mitraljeza od kojih dio za protuzračnu borbu. Prednja kupola obično je bila niža da bi se što jača (dvokatna) topnička paljba mogla koncentrirati prema naprijed.
Standardni oklopni vlak obično je imao na čelu i začelju tzv. kontrolne platforme, radi izazivanja eksplozije mina prije nailaska glavnog dijela vlaka, natovarene tračnicama i drugim materijalom za popravak pruge. Iza prednje platforme postavljana su 1-2 oklopljena vagona, zatim lokomotiva i oklopljeni vagoni s pješadijom.
U II. SR sastav i naoružanje oklopnih vlakova ponešto su modificirani.
Drugi svjetski rat
U II. SR masovna upotreba oklopnih jedinica, topništva i zrakoplovstva umanjila je značaj oklopnih vlakova i gotovo isključila njihovu upotrebu na frontama.
Britanci su ih 1940. koristili za ophodnje duž morske obale u očekivanju njemačke invazije. Na Istočnoj fronti i Nijemci i Sovjeti koristili su ih za djelovanja na dugačkim komunikacijama preko stepa i pošumljenih područja.
SSSR je koristio veliki broj oklopnih vlakova različitih tipova:
- VS-60 iz 1931. godine, izrađeno 13
- BP-35 iz 1936. godine, izrađeno najmanje 47
- NKPS-42 iz 1941. godine, izrađeno 5
- OB-3 iz 1942. godine, izrađeno oko 65
- BP-3 iz 1943. godine, izrađena najmanje 22
Također je izrađen i stanoviti broj drugih oklopnih vlakova, pojedinačno ili u nekoliko primjeraka.
Najveću primjenu oklopni vlakovi imali su u okupiranim zemljama Europe, naročito u bivšoj Jugoslaviji, za zaštitu važnih željezničkih pruga i objekata na njima od napada partizanskih jedinica. I Nijemci i Talijani koristili su ih u velikom broju. U Hrvatskoj i BiH je postojao i stanoviti broj oklopnih vlakova s domobranskim posadama.
Oklopni vlak BP-3:
Oklopni vlak BP-35:
Njemački oklopni vlak na Istočnoj fronti: