Pozdrav iz Zelengrada! -- naša LGB vrtna željeznica
- Thread starter Zelengrad
- Datum prvog posta
Zelengrad
Član foruma
Zimska idila
Zelengrad, 5. veljače 2012. - Zelengrad zimi uvijek čarobno izgleda. I dok se u Europi muče sa snježnim smetovima, ovdje sve funkcionira odlično, pa i javni gradski promet!
Ovdje samo par fotki, a cjeloviti foto-zapis iz Centralnog i Jugozapadnog rajona pogledajte u našoj galeriji.
http://zelengrad.yolasite.com/vijesti.php
Zelengrad, 5. veljače 2012. - Zelengrad zimi uvijek čarobno izgleda. I dok se u Europi muče sa snježnim smetovima, ovdje sve funkcionira odlično, pa i javni gradski promet!
Ovdje samo par fotki, a cjeloviti foto-zapis iz Centralnog i Jugozapadnog rajona pogledajte u našoj galeriji.
http://zelengrad.yolasite.com/vijesti.php
Zelengrad
Član foruma
Novi tramvaj kruži Zelengradom!
Zelengrad, 25. veljače 2012. - Na svoju prvu vožnju zelengradskim ulicama, trgovima, alejama i prospektima danas je krenuo novi zelengradski tramvaj, hamburški model Siemensovog dvoosovinskog tramvaja, kakvim već, onim u boji slonove kosti (tandem bb + bb), zelengradske željeznice već raspolažu. Ovaj oku ugodan tramvaj jamačno će uljepšati ulice našeg grada i obogatiti gradski prijevoz - na radost svih zelengrađana!
Hamburška je tramvajska mreža bila jedna od najstarijih i najvećih u Njemačkoj. Već 1866. pušten je ondje u promet konjski tramvaj, a 1894. i električni, unatoč prosvjedima građana zbog „opasnosti od električne struje“ i „nevjerojatne“ brzine od 30 km/h! No, uvođenjem autobusa i podzemne željeznice, i enormnim razvojem individualnog automobilskog prometa u pedesetima i šezdesetima, gradski je senat odlučio postupno ukinuti električni tramvaj, a zadnja je hamburška tramvajska linija zamijenjena autobusom 1978, kada je vozač posljednjeg tramvaja, stanoviti Edmund Spieß, parkirao u remizu zadnju hamburšku dvojku i otišao u zasluženu penziju, nakon što je tramvajem prevalio ulicama Hamburga preko milijun kilometara, što bi odgovaralo obilasku Zemlje ekvatorom oko 25 puta.
Otada u Hamburgu više nema tramvaja, ali ih ima u Zelengradu: Tramvajska kola 2535 s prikolicom 761 modelirana su po uzoru na tramvaje HHA („Die Hamburger Hochbahn Aktiengesellschaft“). Našem predratnom modelu dodali smo klasični škarasti pantograf, kakav imaju sva elektromotorna kola Zelengradskih željeznica, za razliku od serijski ugrađenih lira, koje također zapravo nisu originalno hamburške, jer je HHA sve do obustave tramvajskog prometa kao oduzimač struje rabio isključivo štangu.
Tramvajska linija 14, koja je nekada od lučke carinarnice Freihafen kružila čitavim Hamburgom do zadnje stanice Landungsbrücken (i u tom je smislu bila slična našoj zagrebačkoj trinaestici), sada se može susresti u Zelengradskim željeznicama. A pogledate li galeriju slika našeg novog vozila (na našoj podstranici Tramvaji), prisustvovat ćete i zanimljivom susretu naših starih prijateljica, Milice i Dragice, s njihovom novom kolegicom Samantom u Starom Brezju!
Zelengrad, 25. veljače 2012. - Na svoju prvu vožnju zelengradskim ulicama, trgovima, alejama i prospektima danas je krenuo novi zelengradski tramvaj, hamburški model Siemensovog dvoosovinskog tramvaja, kakvim već, onim u boji slonove kosti (tandem bb + bb), zelengradske željeznice već raspolažu. Ovaj oku ugodan tramvaj jamačno će uljepšati ulice našeg grada i obogatiti gradski prijevoz - na radost svih zelengrađana!
Hamburška je tramvajska mreža bila jedna od najstarijih i najvećih u Njemačkoj. Već 1866. pušten je ondje u promet konjski tramvaj, a 1894. i električni, unatoč prosvjedima građana zbog „opasnosti od električne struje“ i „nevjerojatne“ brzine od 30 km/h! No, uvođenjem autobusa i podzemne željeznice, i enormnim razvojem individualnog automobilskog prometa u pedesetima i šezdesetima, gradski je senat odlučio postupno ukinuti električni tramvaj, a zadnja je hamburška tramvajska linija zamijenjena autobusom 1978, kada je vozač posljednjeg tramvaja, stanoviti Edmund Spieß, parkirao u remizu zadnju hamburšku dvojku i otišao u zasluženu penziju, nakon što je tramvajem prevalio ulicama Hamburga preko milijun kilometara, što bi odgovaralo obilasku Zemlje ekvatorom oko 25 puta.
Otada u Hamburgu više nema tramvaja, ali ih ima u Zelengradu: Tramvajska kola 2535 s prikolicom 761 modelirana su po uzoru na tramvaje HHA („Die Hamburger Hochbahn Aktiengesellschaft“). Našem predratnom modelu dodali smo klasični škarasti pantograf, kakav imaju sva elektromotorna kola Zelengradskih željeznica, za razliku od serijski ugrađenih lira, koje također zapravo nisu originalno hamburške, jer je HHA sve do obustave tramvajskog prometa kao oduzimač struje rabio isključivo štangu.
Tramvajska linija 14, koja je nekada od lučke carinarnice Freihafen kružila čitavim Hamburgom do zadnje stanice Landungsbrücken (i u tom je smislu bila slična našoj zagrebačkoj trinaestici), sada se može susresti u Zelengradskim željeznicama. A pogledate li galeriju slika našeg novog vozila (na našoj podstranici Tramvaji), prisustvovat ćete i zanimljivom susretu naših starih prijateljica, Milice i Dragice, s njihovom novom kolegicom Samantom u Starom Brezju!
).
Zelengrad
Član foruma
Peta elektromotorna kola Retskih željeznica u Zelengradu!
Zelengrad, 3. ožujka 2012. - Retske su željeznice poznate po svojoj crvenoj boji kakva prevladava u najnovije doba. Ovu željeznicu čak zovu Mala Crvena (die Kleine Rote). No, crvenih motornih kola, ni vagona, u Zelengradu dosad nismo imali, već samo zelena i troja žuta (povijesna) kola.
Mala Crvena ipak su, nakon što su proizvedena prvi put od 2004. (kada je izašao model kola 32 u crvenoj boji) konačno našla svoj put do Zelengrada i tako na najbolji mogući način zaokružila našu temu Retskih željeznica. Elektromotorna kola 31 od danas su u redovnom prometu Zelengradskih željeznica.
Slike ovih i ostalih kola RhB-a možete pogledati u posebnoj galeriji na našoj podstranici posvećenoj vozilima Retskih željeznica: http://zelengrad.yolasite.com/rhb.php
...a ne propustite ni posebnu temu Zelengrada posvećenu ovim izuzetnim željeznicama: http://zelengrad.yolasite.com/tema-1-retske-zeljeznice.php
Zelengrad, 3. ožujka 2012. - Retske su željeznice poznate po svojoj crvenoj boji kakva prevladava u najnovije doba. Ovu željeznicu čak zovu Mala Crvena (die Kleine Rote). No, crvenih motornih kola, ni vagona, u Zelengradu dosad nismo imali, već samo zelena i troja žuta (povijesna) kola.
Mala Crvena ipak su, nakon što su proizvedena prvi put od 2004. (kada je izašao model kola 32 u crvenoj boji) konačno našla svoj put do Zelengrada i tako na najbolji mogući način zaokružila našu temu Retskih željeznica. Elektromotorna kola 31 od danas su u redovnom prometu Zelengradskih željeznica.
Slike ovih i ostalih kola RhB-a možete pogledati u posebnoj galeriji na našoj podstranici posvećenoj vozilima Retskih željeznica: http://zelengrad.yolasite.com/rhb.php
...a ne propustite ni posebnu temu Zelengrada posvećenu ovim izuzetnim željeznicama: http://zelengrad.yolasite.com/tema-1-retske-zeljeznice.php
Zelengrad
Član foruma
Nostalgija u plavom
Zelengrad, 4. ožujka 2012. - Iako se u Zelengradskim željeznicama trudimo ravnomjerno predstaviti javnosti sva naša vozila, ipak nam se nekako potkrala omaška, pa smo dosad na našoj mrežnoj stranici imali tek jednu fotografiju našeg prekrasnog šinobusa Austrijskih saveznih željeznica (ÖBB).
Ovu grešku sada ispravljamo: galeriju fotografija šinobusa 5081 možete pogledati na našoj podstranici Šinobusi: http://zelengrad.yolasite.com/sinobusi.php
Inače, stariji će se čitatelji jamačno prisjetiti ovakvih šinobusa (ali u srebrnom bojanju) jer su većim brojem takvih vozila raspolagale i Jugoslavenske željeznice.
Zelengrad, 4. ožujka 2012. - Iako se u Zelengradskim željeznicama trudimo ravnomjerno predstaviti javnosti sva naša vozila, ipak nam se nekako potkrala omaška, pa smo dosad na našoj mrežnoj stranici imali tek jednu fotografiju našeg prekrasnog šinobusa Austrijskih saveznih željeznica (ÖBB).
Ovu grešku sada ispravljamo: galeriju fotografija šinobusa 5081 možete pogledati na našoj podstranici Šinobusi: http://zelengrad.yolasite.com/sinobusi.php
Inače, stariji će se čitatelji jamačno prisjetiti ovakvih šinobusa (ali u srebrnom bojanju) jer su većim brojem takvih vozila raspolagale i Jugoslavenske željeznice.
Zelengrad
Član foruma
Izgradnja rajona
Zelengrad, 5. ožujka 2012. - U našim galerijama posvećenim pojedinim rajonima Zelengrada nema slika izgradnje. Odabrane fotografije koje prikazuju neke faze izgradnje možete pogledati na posebnoj podstranici: http://zelengrad.yolasite.com/izgradnja-rajona.php
Vidjet ćete, među ostalim, kako je centralni rajon izgledao prije izgradnje pruge u Aleji Đ. Barlović, dok su Zelengradske željeznice još prometovale u Zaborje, kao i etape izgradnje pruge u Jugozapadnom rajonu... Također, pogledajte u posebnoj galeriji (http://zelengrad.yolasite.com/zelengrad-pocetak.php) kako je Zelengrad izgledao na početku priče. Prva lopata u Zelengradu pala je Aleji tišine, a zatim je izgrađen dio Centralnog rajona (Glavni kolodvor i Južna avenija) te Zaborje. Na Prospektu mira nalazila se mala tramvajska stanica. Pruga za Zaborje ukinuta je i demontirana krajem 2010. (vidi shemu: http://zelengrad.yolasite.com/sheme.php), a vozila Zelengradskih željeznica putuju u Jugozapadni rajon. Pogledajte kako kako su izgledali prvi dani Zelengrada i kako se gradio naš voljeni grad.
Zelengrad, 5. ožujka 2012. - U našim galerijama posvećenim pojedinim rajonima Zelengrada nema slika izgradnje. Odabrane fotografije koje prikazuju neke faze izgradnje možete pogledati na posebnoj podstranici: http://zelengrad.yolasite.com/izgradnja-rajona.php
Vidjet ćete, među ostalim, kako je centralni rajon izgledao prije izgradnje pruge u Aleji Đ. Barlović, dok su Zelengradske željeznice još prometovale u Zaborje, kao i etape izgradnje pruge u Jugozapadnom rajonu... Također, pogledajte u posebnoj galeriji (http://zelengrad.yolasite.com/zelengrad-pocetak.php) kako je Zelengrad izgledao na početku priče. Prva lopata u Zelengradu pala je Aleji tišine, a zatim je izgrađen dio Centralnog rajona (Glavni kolodvor i Južna avenija) te Zaborje. Na Prospektu mira nalazila se mala tramvajska stanica. Pruga za Zaborje ukinuta je i demontirana krajem 2010. (vidi shemu: http://zelengrad.yolasite.com/sheme.php), a vozila Zelengradskih željeznica putuju u Jugozapadni rajon. Pogledajte kako kako su izgledali prvi dani Zelengrada i kako se gradio naš voljeni grad.
Zelengrad
Član foruma
Tri lica Zelengrada (zelengradske teme)
Zelengrad, 6. ožujka 2012. - Zelengrad je uvijek drukčiji! S obzirom na činjenicu da sva vozila ŽTP-a Zelengrad doista postoje (ili su nekada postojala) u stvarnosti, ali u različitim zemljama i epohama, Zelengradske željeznice u pogledu svoga voznog parka razvijaju tri glavne teme: (1) temu Retskih željeznica, (2) temu istočnonjemačkih željeznica, s naglaskom na period NjDR te, naposljetku, no ne i najmanje važno - posebnu (3) tramvajsku temu. U planu su i podteme; npr. podtema teretnih i specijalnih vlakova odlično će se uklopiti osobito u temu 2. Sastavi vlakova u okviru pojedine teme mogu biti donekle promjenjivi, što ovisi i o nabavi novih vozila za Zelengradske željeznice, o trenutnoj prijevoznoj potrebi i o inspiraciji dispečera! Moguće su izmjene i dopune u sastavima, kao i odgovarajuće kombinacije kola iz različitih tema i podtema.
Teme se u pravilu ne miješaju, ali mogu međusobno posuđivati neke elemente. To znači da Zelengrad ima, što se tiče svojih prometala, zapravo tri lica. Kako se povećavao broj vozila zelengradskih željeznica, tako se sve manje miješalo vozila različitih zemalja i epoha, pa tako sada prometuju gotovo isključivo u zasebnim temama. Drugim riječima, kad je jedna tema na tračnicama, vozila ostalih tema miruju u depou. To, međutim, ne znači da nismo i dalje skloni (ograničenim i primjerenim) kombinacijama određenih vozila različitih tema. Naravno da nema smisla miješati, primjerice, vozila DDR-a s američkim tramvajima, ali bismo vagone iz prvih dvaju tema (švicarske i njemačke) mogli kadšto staviti u promet u isto vrijeme. Cilertalski vagoni, recimo, odlično se uklapaju u obje teme, premda nijednoj - strogo uzevši - ne pripadaju!
Pogledajte zelengradske teme na posebnoj stranici: http://zelengrad.yolasite.com/teme.php
Zašto baš tako?
Vlasnici vrtnih željeznica često se susreću s pitanjem zašto su ponekad odstupili od originala i npr. za vuču austrijskog vlaka odredili švicarsku lokomotivu. Odgovor na to pitanje je jednostavan: zato što nam se to svidjelo. Takve kombinacije kadšto i nisu daleko od stvarnosti: željeznice u istočnoj Njemačkoj (osobito one manje, uskotračne) često su znale uzimati dizel-lokomotive sa zapada, ili iz Austrije. Odličan primjer za to je Döllnitzbahn (http://www.doellnitzbahn.de/cms/), koja za vuču svojih klasičnih elegantnih istočnonjemačkih zelenih vagona koristi, među ostalim, i austrijsku dizelku, obojanu u tamnocrvenu boju s prugom boje slonove kosti - dakle u boje lokomotiva željeznica DDR-a. (Döllnitzbahn će se, inače, u 22,5 puta manjem obliku uskoro naći i u Zelengradu!) Mnoge takve situacije zadržale su se u stvarnosti do danas, pa što onda ne bi i vrtni željezničar dao mašti na volju?
Usklađivanje s arhitekturom
I sama zelengradska arhitektura odabrana je upravo tako da odražava sve zelengradske teme, ali se pritom pazilo da i vozila onih tema koja ne pripadaju arhitekturi neke druge teme ipak u nju lijepo pristaju. Primjerice, kolodvor Staro Brezje izvrsna je (i vrlo doslovna) maketa kolodvora Susch Retskih željeznica (http://www.railpix-ch.de/4images/de...51&sessionid=6c1a4dd856f361e58441284d6a04cb21) , ali ondje uz zgrade u Brezju dobro pristaju i američki tramvaji i željeznice Deutsche Reichsbahna, koje taj kolodvor jamačno nikad nisu vidjele! Zbog velikog broja kolosijeka u Brezju skupne slike raznih tema potječu upravo s tog kolodvora. Isto tako, zgrade na budućem Trgu pobjede u Borju bit će izgrađene tako da podsjećaju na trg u nekom istočnonjemačkom gradiću, premda ćemo zgradu Teatra opere i baleta izraditi na bazi američkog kolodvora, a ondje će prolaziti i švicarski vlakovi. Sve ćemo, međutim, nastojati uskladiti tako da se međusobno uklapa i na taj način odražava jedinstvenost našeg Zelengrada...
Tema 1: Retske željeznice (Rhätische Bahn, RhB)
Bernina - jedna od najljepših svjetskih pruga
Berninska pruga («Berninabahn») je 60,69 km duga uskotračna (metarska) jednokolosječna pruga kantonalnih Retskih željeznica («Rhätische Bahn» / «Viafier Retica»), skraćeno RhB, koja povezuje lječilište St. Moritz u švicarskom kantonu Graubünden preko prijevoja Bernina s talijanskim gradom Tiranom. Najviša je adhezijska alpska pruga i s usponima do 7% jedna od najstrmijih adhezijskih željeznica uopće. Uz to što predstavlja prekograničnu, zajedničku švicarsko-talijansku baštinu i što je zajedno sa željeznicom «Albula» 7. srpnja 2008. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, Bernina je bez ikakve sumnje jedna od najljepših željezničkih pruga na svijetu.
S obzirom na svoju najvišu točku – kolodvor Hospiz Bernina (Ospizio Bernina) na 2253 m nad morem, Bernina (građena od 1908 – 1910 i odmah elektrificirana) je najviša alpska željeznička linija s otvorenim cjelogodišnjim redovitim putničkim i robnim prometom.
U početku, Bernina je planirana samo kao ljetna linija, ali je 1913/14. uveden (i do danas održan) i zimski promet. Kako bi Bernina prometovala i zimi, angažira se i švicarsko topništvo (!) koje je zaduženo za uništavanje lavina u začetku. Za prijevoz putnika u početku je nabavljeno 17 motornih kola (Triebwagen) od kojih su mnoga, uključujući i obnovljena, u povijesnu žutu boju obojana kola 30 i 34, u prometu još i sada (kako u Graubündenu tako i u Zelengradu!). Motorna su kola predviđena za prijevoz putnika (kao solo kola, u tandemu i/ili s dodatnim vagonima, u pravilu s Bucunadom, no često i s redovitim crvenim RhB-vagonima, a u toplije vrijeme i s otvorenim vagonima), no mogu se kadšto vidjeti i kao lokomotive za vuču teretnih vagona. Moguć je (i čest) kombinirani putničko-teretni prijevoz: iza putničkih vagona dometnu se, primjerice, vagoni s drvima!
Od izvornika zadržano je gotovo sve. Kola 34 i kola 30 (u izvorniku pola metra duža od kola 34) zapravo su ista kao nekada s izuzetkom dvostruke lire koja je zahtijevala složenu operaciju zakretanja u krajnjim stajalištima, pa je zamijenjena škarastim pantografom, kakav danas možemo vidjeti i na originalu i na LGB-ovu modelu.
Prekrasnu brdsku prugu koja bezbrojnim zavojima i spektakularnim vijaduktima spaja Švicarsku s Italijom danas uglavnom opslužuju moderne električne lokomotive (modele kojih LGB postojano u velikim količinama proizvodi unatoč svim krizama i bankrotima) koje vuku što obične, što panoramske vagone s prozorima i uz gornje stijenke krovova i tako omogućuju putnicima namjernicima pogled na ovaj komadić raja na zemlji.
Ipak, svakom ljubitelju željeznice za oko će (a i uho; model ABe 4/4 34 proizvodi se u LGB-u s izvornim zvukom) zapeti fascinantna povijesna elektromotorna kola, što kao originali, što kao modeli.
Märklin/LGB je dosad uspio proizvesti crvene (sadašnja RhB-boja) s alternativnim tračničko/pantografskim pogonom, žute (ABe 30 – u Zelengradu od 2009. i 34/Sound, u Zelengrad stigao nakon kola 30), i zelena kola ABe 33, nabavljena 2010. Od 3. ožujka 2012. ZŽ je obogaćen i crvenim kolima (ABe 4/4 br. 31) koja smo dugo čekali, a koja će predvoditi našu retsku flotu. S pripadajućim vagonima, koji su također u LGB-ovu programu, danas je „vrtnom željezničaru“ moguće realizirati čitavu povijesnu flotu Retskih željeznica!
U temi Retskih željeznica gostuju vagoni Cilteralske željeznice, koji po boji i obliku odgovaraju ovoj temi. Zapravo je LGB, prije no što je proizveo doslovne kopije RhB-vagona proizvodio upravo te vagone u RhB-bojama (crvenoj i bež/crvenoj). Radi se u stvari o skraćenom modelu tipičnog austrijskog vagona, koje ćemo koristiti u našoj temi Istočnonjemačke željeznice.
Tema 2: Deutsche Reichsbahn (DR)
Dobro došli u zemlju radnika i seljaka!
Deutsche Reichsbahn (DR) bio je naziv njemačkih nacionalnih željeznica stvorenih od raznih željeznica njemačkog carstva nakon Prvoga svjetskog rata. Taj naziv zadržat će čak do 1994, a Zelengradske željeznice se u modeliranju ove teme orijentiraju napose na period nakon II. svjetskog rata.
Deutsche Reichsbahn osnovan je 1920. kada je Vajmarska republika (formalno: Njemačko carstvo, Deutsches Reich - otale i Reich u nazivu poduzeća) preuzela upravu nad njemačkim nacionalnim željeznicama, kojima su ranije upravljale pojedine njemačke države. Poduzeće je 1924. reorganizirano u Deutsche Reichsbahn Gesellschaft (DRG), nominalno privatnu kompaniju, ali u stopostotnom vlasništvu države.
Stvaranje željeznice
Godine 1937. željeznica je ponovo reorganizirana kao dio državne uprave, a po anšlusu 1938. DR preuzima i tadašnje Savezne željeznice Austrije (Bundesbahn Österreich, BBÖ).
Novoformirana Njemačka Demokratska Republika 1949. preuzima upravljanje DR-om na svom teritoriju, ali zadržava staro ime, Deutsche Reichsbahn, dok željeznice u Saveznoj Republici Njemačkoj uzimaju ime Deutsche Bundesbahn. Godine 1945. ponovo se formiraju i austrijske željeznice, koje svoje sadašnje ime - Österreichische Bundesbahnen (Austrijske savezne željeznice, ÖBB) dobijaju 1947.
Po njemačkom ujedinjenju, ali ne prije 1994, istočnonjemački Deutsche Reichsbahn (DR) udružuje se s Deutsche Bundesbahnom (DB) kako bi se stvorio novi nacionalni njemački željeznički prijevoznik - Deutsche Bahn AG, koji tehnički više ne predstavlja vladinu agenciju, no ipak je dioničko društvo u 100-postotnom državnom vlasništvu.
Nečasna uloga u ratu
Tijekom Drugoga svjetskog rata, Reichsbahn je predstavljao jednu od glavnih komponenti njemačke ratne logistike, osiguravajući prijevoz Reichu diljem okupirane Europe. Sudjelovanje Reichsbahna bilo je ključno i u pogledu njemačkog "konačnog rješenja" židovskog pitanja (Endlösung der Judenfrage), na način da je stekao zamašne prihode od prijevoza žrtava holokausta iz tisuća europskih gradova u nacističke koncentracijske logore, u kojima su mnoge od njih našle smrt. Ovo navodimo osobito zato što želimo posebno istaknuti da Zelengradske željeznice osuđuju ovu djelatnost Reichsbahna tijekom II. svjetskoga rata. Uz to, nije nam bila namjera rekonstruirati Reichsbahn u tom razdoblju, nego smo se koncentrirali na ono koje dolazi poslije toga.
U izgradnji socijalizma
Sovjetska okupacijska zona postaje 7. listopada 1949. socijalistička država, Njemačka Demokratska Republika. Točno mjesec dana ranije ujedinjuju se željeznice u tri zapadna sektora u Deutsche Bundesbahn (DB).
Unatoč terminu "Reich" sadržanom u nazivu Deutsche Reichsbana, državne željeznice DDR-a zadržavaju upravo taj naziv, neovisno o njegovim nacističkim i carskim konotacijama, budući da ga u tom obliku spominju poslijeratni civilni i vojni ugovori u pogledu održavanja željezničkog prometa (i) u Zapadnom Berlinu, koji sve do ujedinjenja dvaju željezničkih sustava u Deutsche Bahn AG (1994. godine) tako obavlja željeznica NjDR-a, kao pravni sljednik predratnog Reichsbahna.
Promet Zapadnim Berlinom DDR je, zbog određenih razloga (a najviše nacionalnog ponosa) obavljao unatoč golemom deficitu koji je u osamdesetima iznosio od 120-140 milijuna maraka godišnje. Zanimljivo je da je željezničku policiju na željezničkim postajama i u Zapadnom Berlinu postavljalo Ministarstvo unutrašnjih poslova DDR-a, premda zapadni saveznici nisu priznali vlast socijalističke države ni u istočnom, a kamoli u zapadnom dijelu. S druge strane, Savezna je Republika Njemačka, kako bi bar nekako stvorila osjećaj postojanja saveznih vlasti i u Berlinu, postavila šaltere za prodaju karata u Hardenbergstraße, tik do kolodvora Zoo, koji se, doduše, nalazio u Zapadnom Berlinu, ali kojim su upravljale istočnonjemačke željeznice (DR). Ovo svojevrsno nadmetanje DDR-a i Zapadne Njemačke išlo je tako daleko da je čak vojnim vlakovima zapadnih saveznika upravljao istočnonjemački personal.
Razvoj voznog parka
Nakon rata, DR razvija i dalje parne lokomotive (sve do 1988, jer je mnogo električne infrastrukture otpremljeno u Sovjetski savez, na ime ratnih reparacija), a od 1950. provodi se i obnova lokomotiva (tzv. Rekonstruktion). Ipak se kasnije zamjenjuju parnjače suvremenijom i ekonomičnijom, naročito dizel-vučom, jer se gorivo za dizelke moglo nabaviti iz SSSR-a po subvencioniranim cijenama. Ipak, modernizacija je uslijedila kasnije nego na zapadu. Sedamdesetih DR renumerira svoje lokomotive kako bi se udovoljilo novim kompjutoriziranim podatkovnim standardima, a elektrifikacija u znatnoj mjeri zapovijeđena je tek osamdesetih, nakon što je SSSR prestao isporučivati dizel-gorivo DDR-u po povoljnim cijenama.
DR-om se upravljalo po socijalističkim načelima planske privrede. Do 1989. čak 17,2 ukupnog putničkog prometa otpadalo je na Reichsbahn, što je triput veći tržišni udio od DB-a u Saveznoj Republici. Cijena karata bila je relativno jeftina, a vlakovi pretrpani i spori, zbog lošeg stanja željezničke infrastrukture u DDR-u. No, imao je DR i nešto ekspresnih vlakova iz Berlina, kao što je Neptun (za Copenhagen), Vindobona (za Beč), Karlex (za Karlsbad) te Balt-Orient-Express za Bukurešt.
Najveći poslodavac DDR-a
Deutsche Reichsbahn bio je najveći poslodavac države radnika i seljaka. Dakako, bila je to državna firma podređena Ministarstvu prometa (Ministerium für Verkehr der DDR), ali tako značajna da je generalni direktor Rajhsbana po položaju bio od 1954. do 1989. godine ujedno i ministar prometa. Upraviteljstvo DR-a nalazilo se u Berlinu, Voßstraße 33, blizu berlinskog zida i točno preko puta nekadašnje nekadašnjeg kancelarijata Rajha.
Tvrtka se administrativno dijelila na 8 regionalnih direkcija (Reichsbahndirektionen) smještenih u Berlinu, Cottbusu, Dresdenu, Erfurtu, Greifswaldu, Halleu, Magdeburgu i Schwerinu. Usluge keteringa pružala je legendarna Mitropa, kako na stanicama, tako i u vlakovima.
1. siječnja 1994, u sklopu velike reforme željeznice (Bahnreform) koju je naložio Bundestag, Deutsche Reichsbahn spaja se s Deutsche Bundesbahnom i tako se stvara novo dioničko društvo (u vlasništvu države), Deutsche Bahn.
Deutsche Reichsbahn u Zelengradu
U asortimanu LGB-a željeznice DR-a, a i srodne željeznice HSB-a, uvijek su imale zapaženo mjesto. Kao male, uskotračne željeznice, s prikladnim nevelikim vagonima, kompaktnim šinobusima, raznolikim parnjačama - upravo su idealne za prijenos u razmjer vrtnih željeznica. Uz sve to, zbog specifičnih crvenih i zelenih kolornih šema vrlo su živopisne i odlično izgledaju u vrtu. Dakako da im ni mi u Zelengradskim željeznicama nismo odoljeli. Vlakovi DR-a nezaobilazan su dio željezničke romantike našega malog grada!
Tema 3: Zelengradski električni tramvaj
Karte na pregled, sredina naprijed!
Tramvajska su kola klasici LGB-ove proizvodnje, a s puno uskih zavoja i nevelikih udaljenosti između stanica, Zelengrad je upravo idealan za tramvajski promet. Stoga i ne čudi što su prva dva vozila zelengradskih željeznica bili upravo tramvaji (kola 952 i 1958). Pogledajte naš tramvajski vozni park!
A ako se pojavi kondukterka Helga, ne zaboravite pokazati kartu!
Zelengrad, 6. ožujka 2012. - Zelengrad je uvijek drukčiji! S obzirom na činjenicu da sva vozila ŽTP-a Zelengrad doista postoje (ili su nekada postojala) u stvarnosti, ali u različitim zemljama i epohama, Zelengradske željeznice u pogledu svoga voznog parka razvijaju tri glavne teme: (1) temu Retskih željeznica, (2) temu istočnonjemačkih željeznica, s naglaskom na period NjDR te, naposljetku, no ne i najmanje važno - posebnu (3) tramvajsku temu. U planu su i podteme; npr. podtema teretnih i specijalnih vlakova odlično će se uklopiti osobito u temu 2. Sastavi vlakova u okviru pojedine teme mogu biti donekle promjenjivi, što ovisi i o nabavi novih vozila za Zelengradske željeznice, o trenutnoj prijevoznoj potrebi i o inspiraciji dispečera! Moguće su izmjene i dopune u sastavima, kao i odgovarajuće kombinacije kola iz različitih tema i podtema.
Teme se u pravilu ne miješaju, ali mogu međusobno posuđivati neke elemente. To znači da Zelengrad ima, što se tiče svojih prometala, zapravo tri lica. Kako se povećavao broj vozila zelengradskih željeznica, tako se sve manje miješalo vozila različitih zemalja i epoha, pa tako sada prometuju gotovo isključivo u zasebnim temama. Drugim riječima, kad je jedna tema na tračnicama, vozila ostalih tema miruju u depou. To, međutim, ne znači da nismo i dalje skloni (ograničenim i primjerenim) kombinacijama određenih vozila različitih tema. Naravno da nema smisla miješati, primjerice, vozila DDR-a s američkim tramvajima, ali bismo vagone iz prvih dvaju tema (švicarske i njemačke) mogli kadšto staviti u promet u isto vrijeme. Cilertalski vagoni, recimo, odlično se uklapaju u obje teme, premda nijednoj - strogo uzevši - ne pripadaju!
Pogledajte zelengradske teme na posebnoj stranici: http://zelengrad.yolasite.com/teme.php
Zašto baš tako?
Vlasnici vrtnih željeznica često se susreću s pitanjem zašto su ponekad odstupili od originala i npr. za vuču austrijskog vlaka odredili švicarsku lokomotivu. Odgovor na to pitanje je jednostavan: zato što nam se to svidjelo. Takve kombinacije kadšto i nisu daleko od stvarnosti: željeznice u istočnoj Njemačkoj (osobito one manje, uskotračne) često su znale uzimati dizel-lokomotive sa zapada, ili iz Austrije. Odličan primjer za to je Döllnitzbahn (http://www.doellnitzbahn.de/cms/), koja za vuču svojih klasičnih elegantnih istočnonjemačkih zelenih vagona koristi, među ostalim, i austrijsku dizelku, obojanu u tamnocrvenu boju s prugom boje slonove kosti - dakle u boje lokomotiva željeznica DDR-a. (Döllnitzbahn će se, inače, u 22,5 puta manjem obliku uskoro naći i u Zelengradu!) Mnoge takve situacije zadržale su se u stvarnosti do danas, pa što onda ne bi i vrtni željezničar dao mašti na volju?
Usklađivanje s arhitekturom
I sama zelengradska arhitektura odabrana je upravo tako da odražava sve zelengradske teme, ali se pritom pazilo da i vozila onih tema koja ne pripadaju arhitekturi neke druge teme ipak u nju lijepo pristaju. Primjerice, kolodvor Staro Brezje izvrsna je (i vrlo doslovna) maketa kolodvora Susch Retskih željeznica (http://www.railpix-ch.de/4images/de...51&sessionid=6c1a4dd856f361e58441284d6a04cb21) , ali ondje uz zgrade u Brezju dobro pristaju i američki tramvaji i željeznice Deutsche Reichsbahna, koje taj kolodvor jamačno nikad nisu vidjele! Zbog velikog broja kolosijeka u Brezju skupne slike raznih tema potječu upravo s tog kolodvora. Isto tako, zgrade na budućem Trgu pobjede u Borju bit će izgrađene tako da podsjećaju na trg u nekom istočnonjemačkom gradiću, premda ćemo zgradu Teatra opere i baleta izraditi na bazi američkog kolodvora, a ondje će prolaziti i švicarski vlakovi. Sve ćemo, međutim, nastojati uskladiti tako da se međusobno uklapa i na taj način odražava jedinstvenost našeg Zelengrada...
Tema 1: Retske željeznice (Rhätische Bahn, RhB)
Bernina - jedna od najljepših svjetskih pruga
Berninska pruga («Berninabahn») je 60,69 km duga uskotračna (metarska) jednokolosječna pruga kantonalnih Retskih željeznica («Rhätische Bahn» / «Viafier Retica»), skraćeno RhB, koja povezuje lječilište St. Moritz u švicarskom kantonu Graubünden preko prijevoja Bernina s talijanskim gradom Tiranom. Najviša je adhezijska alpska pruga i s usponima do 7% jedna od najstrmijih adhezijskih željeznica uopće. Uz to što predstavlja prekograničnu, zajedničku švicarsko-talijansku baštinu i što je zajedno sa željeznicom «Albula» 7. srpnja 2008. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, Bernina je bez ikakve sumnje jedna od najljepših željezničkih pruga na svijetu.
S obzirom na svoju najvišu točku – kolodvor Hospiz Bernina (Ospizio Bernina) na 2253 m nad morem, Bernina (građena od 1908 – 1910 i odmah elektrificirana) je najviša alpska željeznička linija s otvorenim cjelogodišnjim redovitim putničkim i robnim prometom.
U početku, Bernina je planirana samo kao ljetna linija, ali je 1913/14. uveden (i do danas održan) i zimski promet. Kako bi Bernina prometovala i zimi, angažira se i švicarsko topništvo (!) koje je zaduženo za uništavanje lavina u začetku. Za prijevoz putnika u početku je nabavljeno 17 motornih kola (Triebwagen) od kojih su mnoga, uključujući i obnovljena, u povijesnu žutu boju obojana kola 30 i 34, u prometu još i sada (kako u Graubündenu tako i u Zelengradu!). Motorna su kola predviđena za prijevoz putnika (kao solo kola, u tandemu i/ili s dodatnim vagonima, u pravilu s Bucunadom, no često i s redovitim crvenim RhB-vagonima, a u toplije vrijeme i s otvorenim vagonima), no mogu se kadšto vidjeti i kao lokomotive za vuču teretnih vagona. Moguć je (i čest) kombinirani putničko-teretni prijevoz: iza putničkih vagona dometnu se, primjerice, vagoni s drvima!
Od izvornika zadržano je gotovo sve. Kola 34 i kola 30 (u izvorniku pola metra duža od kola 34) zapravo su ista kao nekada s izuzetkom dvostruke lire koja je zahtijevala složenu operaciju zakretanja u krajnjim stajalištima, pa je zamijenjena škarastim pantografom, kakav danas možemo vidjeti i na originalu i na LGB-ovu modelu.
Prekrasnu brdsku prugu koja bezbrojnim zavojima i spektakularnim vijaduktima spaja Švicarsku s Italijom danas uglavnom opslužuju moderne električne lokomotive (modele kojih LGB postojano u velikim količinama proizvodi unatoč svim krizama i bankrotima) koje vuku što obične, što panoramske vagone s prozorima i uz gornje stijenke krovova i tako omogućuju putnicima namjernicima pogled na ovaj komadić raja na zemlji.
Ipak, svakom ljubitelju željeznice za oko će (a i uho; model ABe 4/4 34 proizvodi se u LGB-u s izvornim zvukom) zapeti fascinantna povijesna elektromotorna kola, što kao originali, što kao modeli.
Märklin/LGB je dosad uspio proizvesti crvene (sadašnja RhB-boja) s alternativnim tračničko/pantografskim pogonom, žute (ABe 30 – u Zelengradu od 2009. i 34/Sound, u Zelengrad stigao nakon kola 30), i zelena kola ABe 33, nabavljena 2010. Od 3. ožujka 2012. ZŽ je obogaćen i crvenim kolima (ABe 4/4 br. 31) koja smo dugo čekali, a koja će predvoditi našu retsku flotu. S pripadajućim vagonima, koji su također u LGB-ovu programu, danas je „vrtnom željezničaru“ moguće realizirati čitavu povijesnu flotu Retskih željeznica!
U temi Retskih željeznica gostuju vagoni Cilteralske željeznice, koji po boji i obliku odgovaraju ovoj temi. Zapravo je LGB, prije no što je proizveo doslovne kopije RhB-vagona proizvodio upravo te vagone u RhB-bojama (crvenoj i bež/crvenoj). Radi se u stvari o skraćenom modelu tipičnog austrijskog vagona, koje ćemo koristiti u našoj temi Istočnonjemačke željeznice.
Tema 2: Deutsche Reichsbahn (DR)
Dobro došli u zemlju radnika i seljaka!
Deutsche Reichsbahn (DR) bio je naziv njemačkih nacionalnih željeznica stvorenih od raznih željeznica njemačkog carstva nakon Prvoga svjetskog rata. Taj naziv zadržat će čak do 1994, a Zelengradske željeznice se u modeliranju ove teme orijentiraju napose na period nakon II. svjetskog rata.
Deutsche Reichsbahn osnovan je 1920. kada je Vajmarska republika (formalno: Njemačko carstvo, Deutsches Reich - otale i Reich u nazivu poduzeća) preuzela upravu nad njemačkim nacionalnim željeznicama, kojima su ranije upravljale pojedine njemačke države. Poduzeće je 1924. reorganizirano u Deutsche Reichsbahn Gesellschaft (DRG), nominalno privatnu kompaniju, ali u stopostotnom vlasništvu države.
Stvaranje željeznice
Godine 1937. željeznica je ponovo reorganizirana kao dio državne uprave, a po anšlusu 1938. DR preuzima i tadašnje Savezne željeznice Austrije (Bundesbahn Österreich, BBÖ).
Novoformirana Njemačka Demokratska Republika 1949. preuzima upravljanje DR-om na svom teritoriju, ali zadržava staro ime, Deutsche Reichsbahn, dok željeznice u Saveznoj Republici Njemačkoj uzimaju ime Deutsche Bundesbahn. Godine 1945. ponovo se formiraju i austrijske željeznice, koje svoje sadašnje ime - Österreichische Bundesbahnen (Austrijske savezne željeznice, ÖBB) dobijaju 1947.
Po njemačkom ujedinjenju, ali ne prije 1994, istočnonjemački Deutsche Reichsbahn (DR) udružuje se s Deutsche Bundesbahnom (DB) kako bi se stvorio novi nacionalni njemački željeznički prijevoznik - Deutsche Bahn AG, koji tehnički više ne predstavlja vladinu agenciju, no ipak je dioničko društvo u 100-postotnom državnom vlasništvu.
Nečasna uloga u ratu
Tijekom Drugoga svjetskog rata, Reichsbahn je predstavljao jednu od glavnih komponenti njemačke ratne logistike, osiguravajući prijevoz Reichu diljem okupirane Europe. Sudjelovanje Reichsbahna bilo je ključno i u pogledu njemačkog "konačnog rješenja" židovskog pitanja (Endlösung der Judenfrage), na način da je stekao zamašne prihode od prijevoza žrtava holokausta iz tisuća europskih gradova u nacističke koncentracijske logore, u kojima su mnoge od njih našle smrt. Ovo navodimo osobito zato što želimo posebno istaknuti da Zelengradske željeznice osuđuju ovu djelatnost Reichsbahna tijekom II. svjetskoga rata. Uz to, nije nam bila namjera rekonstruirati Reichsbahn u tom razdoblju, nego smo se koncentrirali na ono koje dolazi poslije toga.
U izgradnji socijalizma
Sovjetska okupacijska zona postaje 7. listopada 1949. socijalistička država, Njemačka Demokratska Republika. Točno mjesec dana ranije ujedinjuju se željeznice u tri zapadna sektora u Deutsche Bundesbahn (DB).
Unatoč terminu "Reich" sadržanom u nazivu Deutsche Reichsbana, državne željeznice DDR-a zadržavaju upravo taj naziv, neovisno o njegovim nacističkim i carskim konotacijama, budući da ga u tom obliku spominju poslijeratni civilni i vojni ugovori u pogledu održavanja željezničkog prometa (i) u Zapadnom Berlinu, koji sve do ujedinjenja dvaju željezničkih sustava u Deutsche Bahn AG (1994. godine) tako obavlja željeznica NjDR-a, kao pravni sljednik predratnog Reichsbahna.
Promet Zapadnim Berlinom DDR je, zbog određenih razloga (a najviše nacionalnog ponosa) obavljao unatoč golemom deficitu koji je u osamdesetima iznosio od 120-140 milijuna maraka godišnje. Zanimljivo je da je željezničku policiju na željezničkim postajama i u Zapadnom Berlinu postavljalo Ministarstvo unutrašnjih poslova DDR-a, premda zapadni saveznici nisu priznali vlast socijalističke države ni u istočnom, a kamoli u zapadnom dijelu. S druge strane, Savezna je Republika Njemačka, kako bi bar nekako stvorila osjećaj postojanja saveznih vlasti i u Berlinu, postavila šaltere za prodaju karata u Hardenbergstraße, tik do kolodvora Zoo, koji se, doduše, nalazio u Zapadnom Berlinu, ali kojim su upravljale istočnonjemačke željeznice (DR). Ovo svojevrsno nadmetanje DDR-a i Zapadne Njemačke išlo je tako daleko da je čak vojnim vlakovima zapadnih saveznika upravljao istočnonjemački personal.
Razvoj voznog parka
Nakon rata, DR razvija i dalje parne lokomotive (sve do 1988, jer je mnogo električne infrastrukture otpremljeno u Sovjetski savez, na ime ratnih reparacija), a od 1950. provodi se i obnova lokomotiva (tzv. Rekonstruktion). Ipak se kasnije zamjenjuju parnjače suvremenijom i ekonomičnijom, naročito dizel-vučom, jer se gorivo za dizelke moglo nabaviti iz SSSR-a po subvencioniranim cijenama. Ipak, modernizacija je uslijedila kasnije nego na zapadu. Sedamdesetih DR renumerira svoje lokomotive kako bi se udovoljilo novim kompjutoriziranim podatkovnim standardima, a elektrifikacija u znatnoj mjeri zapovijeđena je tek osamdesetih, nakon što je SSSR prestao isporučivati dizel-gorivo DDR-u po povoljnim cijenama.
DR-om se upravljalo po socijalističkim načelima planske privrede. Do 1989. čak 17,2 ukupnog putničkog prometa otpadalo je na Reichsbahn, što je triput veći tržišni udio od DB-a u Saveznoj Republici. Cijena karata bila je relativno jeftina, a vlakovi pretrpani i spori, zbog lošeg stanja željezničke infrastrukture u DDR-u. No, imao je DR i nešto ekspresnih vlakova iz Berlina, kao što je Neptun (za Copenhagen), Vindobona (za Beč), Karlex (za Karlsbad) te Balt-Orient-Express za Bukurešt.
Najveći poslodavac DDR-a
Deutsche Reichsbahn bio je najveći poslodavac države radnika i seljaka. Dakako, bila je to državna firma podređena Ministarstvu prometa (Ministerium für Verkehr der DDR), ali tako značajna da je generalni direktor Rajhsbana po položaju bio od 1954. do 1989. godine ujedno i ministar prometa. Upraviteljstvo DR-a nalazilo se u Berlinu, Voßstraße 33, blizu berlinskog zida i točno preko puta nekadašnje nekadašnjeg kancelarijata Rajha.
Tvrtka se administrativno dijelila na 8 regionalnih direkcija (Reichsbahndirektionen) smještenih u Berlinu, Cottbusu, Dresdenu, Erfurtu, Greifswaldu, Halleu, Magdeburgu i Schwerinu. Usluge keteringa pružala je legendarna Mitropa, kako na stanicama, tako i u vlakovima.
1. siječnja 1994, u sklopu velike reforme željeznice (Bahnreform) koju je naložio Bundestag, Deutsche Reichsbahn spaja se s Deutsche Bundesbahnom i tako se stvara novo dioničko društvo (u vlasništvu države), Deutsche Bahn.
Deutsche Reichsbahn u Zelengradu
U asortimanu LGB-a željeznice DR-a, a i srodne željeznice HSB-a, uvijek su imale zapaženo mjesto. Kao male, uskotračne željeznice, s prikladnim nevelikim vagonima, kompaktnim šinobusima, raznolikim parnjačama - upravo su idealne za prijenos u razmjer vrtnih željeznica. Uz sve to, zbog specifičnih crvenih i zelenih kolornih šema vrlo su živopisne i odlično izgledaju u vrtu. Dakako da im ni mi u Zelengradskim željeznicama nismo odoljeli. Vlakovi DR-a nezaobilazan su dio željezničke romantike našega malog grada!
Tema 3: Zelengradski električni tramvaj
Karte na pregled, sredina naprijed!
Tramvajska su kola klasici LGB-ove proizvodnje, a s puno uskih zavoja i nevelikih udaljenosti između stanica, Zelengrad je upravo idealan za tramvajski promet. Stoga i ne čudi što su prva dva vozila zelengradskih željeznica bili upravo tramvaji (kola 952 i 1958). Pogledajte naš tramvajski vozni park!
A ako se pojavi kondukterka Helga, ne zaboravite pokazati kartu!
Zelengrad
Član foruma
Sve preživi vani: i atmosferilije i mačore! Kola su prilično teška i bučna, pa ih se mačke pomalo boje (premda su skužile da im ne mogu ništa ako se maknu sa strane), često ih sa zanimanjem promatraju. Primijetili smo da mačke inače redovito koriste zelengradske ulice pri kretanju vrtom, čak i onda ako to nije najkraći put. One udomaćenije spavaju po peronima. Po zgradama ponekad skaču, ali osim zanemarivih popravaka dimnjaka i sličnih manjih stvarčica, drugih problema nismo imali. No zbog mačaka nemamo oberlajtung (gornji vod); nije preporučljivo graditi vrtnu željeznicu u vrtu punom mačaka, tu bi bilo svašta.... 
uf:
uf:
Zelengrad
Član foruma
Reakcije su uglavnom pozitivne, a od nekih i vrlo pozitivne. Treba uzeti u obzir da vrtna željeznica, kako nam se čini, nema nekih većih (nepovoljnih) utjecaja na susjede, tj. ne pravi neprimjerenu buku i sl. pa i ne vidimo razloga da bi se netko imao razloga naročito buniti.
Poseban slučaj su kola sa zvukom, npr. RhB kola 34, koja vjerno reproduciraju zvuk uključivanja i rada elektromotora, zvižduk i kočenje originalnih kola Retskih željeznica, ali smo zvuk podesili na umjerenu jačinu, tako da ne bruje i ne zvižde pretjerano, a i ne koristimo ih noću ili kad bi ljudima okolo to moglo smetati.
Inače, općenito uzevši, kod izgradnje vrtnih željeznica problemi sa susjedima mogli bi se javiti prilikom samih radova, jer je ponekad riječ o vrlo ozbiljnim i dugotrajnim radovima (već kakvu tko vrtnu željeznicu radi) u smislu transportiranja materijala, miješanja tona betona itd. Treba, naravno, pripaziti da prilikom otvaranja vreća suhog betona betonska prašina ne odlazi u susjedne lijehe sa cvijećem, recimo.
Uglavnom, na temelju dosadašnjih iskustava (vrtnu željeznicu polako gradimo od 2008.), možemo reći da smo sve navedene probleme riješili na zadovoljavajuće dobrosusjedske načine; susjedi prate "promjene" u našem vrtu sa zanimanjem, a neki su i izbliza poželjeli vidjeti mali grad koji je nastao i razvija se...
Poseban slučaj su kola sa zvukom, npr. RhB kola 34, koja vjerno reproduciraju zvuk uključivanja i rada elektromotora, zvižduk i kočenje originalnih kola Retskih željeznica, ali smo zvuk podesili na umjerenu jačinu, tako da ne bruje i ne zvižde pretjerano, a i ne koristimo ih noću ili kad bi ljudima okolo to moglo smetati.
Inače, općenito uzevši, kod izgradnje vrtnih željeznica problemi sa susjedima mogli bi se javiti prilikom samih radova, jer je ponekad riječ o vrlo ozbiljnim i dugotrajnim radovima (već kakvu tko vrtnu željeznicu radi) u smislu transportiranja materijala, miješanja tona betona itd. Treba, naravno, pripaziti da prilikom otvaranja vreća suhog betona betonska prašina ne odlazi u susjedne lijehe sa cvijećem, recimo.
Uglavnom, na temelju dosadašnjih iskustava (vrtnu željeznicu polako gradimo od 2008.), možemo reći da smo sve navedene probleme riješili na zadovoljavajuće dobrosusjedske načine; susjedi prate "promjene" u našem vrtu sa zanimanjem, a neki su i izbliza poželjeli vidjeti mali grad koji je nastao i razvija se...
Zelengrad
Član foruma
Želite li voziti naš vlak?
(prvi video ŽTP Zelengrad, 11. III. 2012.)
Jeste li ikad poželjeli voziti vlak ili vidjeti kako izgleda vožnja iz perspektive vozara?
Zelengradske željeznice snimile su prvi video na novoj, lani izgrađenoj pruzi Zelengrad Glavni kolodvor - Jorgovanovo - Staro Brezje (i obratno) iz kabine vozara elektromotornih kola Retskih željeznica (Rhätische Bahn, RhB) ABe 4/4 br. 31. Vožnja na navedenoj relaciji traje oko četiri minute. Molimo da uzmete u obzir da je ovo naš prvi, takorekuć probni video, pa ga nismo uljepšavali liftingom okoliša nakon zime, skrivanjem električnih kablova, dodavanjem zvuka i sl. Učinit ćemo to uskoro. Ali sada, ako želite, možete napraviti krug zelengradskom prugom! Ukrcajte baku Elizabetu, dida Pilipa i njihovu prtljagu na Glavnom kolodvoru i vozite u Brezje ovaj prekrasni vlak:
Ta kola (izgrađena 1908.) u stvarnosti više ne postoje (izrezana su 2009. godine), ali od 3. ožujka 2012. u redovnom su prometu Zelengradskih željeznica! Vozite ovaj zelengradski vlak i javite nam svoje dojmove s vožnje:
(prvi video ŽTP Zelengrad, 11. III. 2012.)
Jeste li ikad poželjeli voziti vlak ili vidjeti kako izgleda vožnja iz perspektive vozara?
Zelengradske željeznice snimile su prvi video na novoj, lani izgrađenoj pruzi Zelengrad Glavni kolodvor - Jorgovanovo - Staro Brezje (i obratno) iz kabine vozara elektromotornih kola Retskih željeznica (Rhätische Bahn, RhB) ABe 4/4 br. 31. Vožnja na navedenoj relaciji traje oko četiri minute. Molimo da uzmete u obzir da je ovo naš prvi, takorekuć probni video, pa ga nismo uljepšavali liftingom okoliša nakon zime, skrivanjem električnih kablova, dodavanjem zvuka i sl. Učinit ćemo to uskoro. Ali sada, ako želite, možete napraviti krug zelengradskom prugom! Ukrcajte baku Elizabetu, dida Pilipa i njihovu prtljagu na Glavnom kolodvoru i vozite u Brezje ovaj prekrasni vlak:
Ta kola (izgrađena 1908.) u stvarnosti više ne postoje (izrezana su 2009. godine), ali od 3. ožujka 2012. u redovnom su prometu Zelengradskih željeznica! Vozite ovaj zelengradski vlak i javite nam svoje dojmove s vožnje:
Podržite rad foruma
Ako želite da pomognete radu foruma i portala malezeljeznice.net, možete da donirate i na taj način doprinesete radu foruma i portala u punom kapacitetu ( Detaljnije o donacijama ).
Ako ste već donirali i više ne želite da imate pretplatu na godišnju ili mjesecnu donaciju, istu možete otkazati klikom na donji gumb:
